Opiníaun

Xanana, Marí No Taur Tenke Hamutuk Ka Fahe Malu Total?

Xanana, Marí No Taur Tenke Hamutuk Ka Fahe Malu Total?

Hakerek naín : Amito Qonusere Araújo

[OPINIAUN] – Artigu ida ne’e la reprejenta instituisaun ne’ebé haknaár áan ba, maibe nu’udar espresaun pesoal hodi observa situasaun polítika no seguransa no Defeza rai laran.

Kona-ba títulu artigu ne’e, dala-ruma públiku bele kestiona Hau nia artigu ne’e, tamba hanesan artigu provokativu, ka dala-ruma mos kestiona Hau kapasidade. Maibe nu’udar sidadaun, Hau preokupa sira kuandu la hamutuk. Sira la hamutuk no hado’ok malu ne’e, halo povu sai vítima ba natureza polítika, no halo sosiedade hare’e malu matan la mo’os, ka oin bius ba malu, tamba deit ida-idak defende líder ida ida tan ho interese partidu.

Hau la iha interese ba partidu se mak atu ukun, maibe Hau nia interese mak sira tenke hamutuk. Sira nia hamutuk ne’e sei kore povu husi terus no susar, no povu sei basa liman, sidadaun hotu-hotu sei kontente, se lae susar. Ne’e mak bain-bain ema hotu hateten, só uluk, agora araska….!!! Kuandu araska, laos araska b alia-fuan, maibe araska ba povo no nasaun.

To’o oras ne’e la iha sinal ruma, hatudu ba povu no nasaun atu Xanana Gusmão, Marí Alkatiri no Taur Matan Ruak atu hamutuk, tamba ida-idak defende nia kandidatura Prezidente da Repúblika iha festa demokrásia neébe kompetetivu tebes. Palku polítika manas hela, manas hanesan ahi klaák, susar ba sira atu hamutuk, tamba ran manas, kolen ho sira nia programa polítika haleu Timor, atu gaña votus husi povu nuneé bele hetan vitória ba kandidatu ida-idak, nuneé bele hulan kandidatu ida ba Palacio Prezidensial Ai-tarak laran, periódu tinan 2022 toó 2027.

Fila ba prosesu luta ukun rasik áan durante tinan-24 nia laran, sira nunka hirus malu, maibe sira tane malu, respeita malu, dala-ruma la hasoru malu, maibe hasoru malu liu husi karta. Ida ne’e konsideradu hanesan ónra bo’ot ida ba sira, tamba sira sente katak funu ne’e funu komun, funu interese nasional, hodi liberta povu husi okupasaun, no mantein prinsípiu to’o ukun rasik áan. Maibe agora, buat hirak ne’e la sai ona realidade tuir istória funu libertasaun nasional, tamba ida-idak defende ninia ideolójia partidu, hakarak ukun mesak, iha diferensia ideias, ikus mai Povo sai vítima.

Sira nia hamutuk iha minutu balun, fahe malu iha tinan barak, hanesan modo ho nia sabor diak, maibe la konsume, sei siín no soe toó fim. Nuneé, Xanana, Marí, no Taur tenke hamutuk mak solusaun diak liu, ka fahe malu total mak bele deskobre buat balun ne’ebé subar iha povo no komunidade internasional nia matan. Katak, bele hadoók malu, fasil atu deskobre intensaun áat Mundu ba Timor ka ne’e hanesan nostalgia deit. Hanoin katak ida ne’e susar atu deskobre katuas sira ninia polítika, dala-ruma halo komunidade Internasional mos konfunde. Husik mundu mak konfunde, maibe povo labele moris bebeik iha konfuzaun nia laran, tamba konfunde bebeik, ikus mai povu mak sai vítima ba interese sira ne’e hotu.

Lia-fuan furak Prezidente Partidu Demokrátiku Mariano Assanami Sabino nian kona-ba dialogu ka nahe biti bo’ot, ka bolu líder nasional sira hotu atu kasu sala. Ne’e mak solusaun ideal karik, lo’os duni katuas sira ne’e fahe malu tebes, no ida-idak defende ninia interese. Ka diak liu tan, hatuúr líder nasional sira ne’e sai konselleiru Estado deit, hodi rona sira nia opiniaun wainhira jerasaun foun lídera tiha Estado RDTL.

Hanoin ida husi Sientista Socrates dehan nune’e kona-ba Estado katak, Nasaun ne’e laos organizasaun ne’ebé halo husi ema ba interese áan deit, maibe hanesan dalan ida ho estruturadu ba objetividade bazeia ba lia loos, nune’e bele servi atu halaó regras sira ho objetividade ne’ebé kontamina ho justisa no lia loos.

Ánaliza husi perspetiva sientista ne’e, kona duni ba Timor Leste nia lideransa. Maibe tamba interese Estado, ida-idak defende ninia prinsípiu, maibe ho objetivu ida deit mak liberta povu, maibe ho dalan mak ketak-ketak. Iha termu ida dehan, “banyak jalan menuju Roma”. Parese-ke líderansa Timor komunga ida ne’e, tamba ne’e mak sira la hamutuk, no hadoók malu deit, hanesan tiha divorsiu “feén-laen”, oan sira mak hili atu tuir ida neébe, depende ba inan ka aman nia hahalok, ho nia domin ne’ebé oferese kuandu sei hamutuk metin loós !!!

Iha títulu dehan, Xanana, Marí no Taur tenke hamutuk ka fahe malu total?. Perguntas mak ne’e, se tenke hamutuk, se loós mak bele bolu sira, hamaus sira, habosok ho saída atu sira hamutuk? Tidak mungkin atu habosok REBUSADU, neé ida habosok neé mos sei simu PANKADA…..hahhahaha!!! Ka atu fahe malu total, ida neé mak solusaun diak ka sai materia edukasaun atu jerasaun foun estuda hodi aprende kona-ba sira nia fahe malu ne’e. Hanoin katak, dialógu ka nahe biti bo’ot mak dalan diak atu bolu sira hamutuk. Tamba sira rasik komprende diak liu kona-ba válor kultural ka nahe biti boot ninia benefisiu. Se sira mantein nafatin ho fahe malu total, sei fo malisan la diak ba jerasaun foun, tamba prinsípiu sei estraga jerasaun foun sira iha futuru, no estraga nasaun, ikus mai RDTL sei sai fatin konflitus, fatin ba funu nian, no sai fatin ba krime organizadu sira, iha ne’ebé RDTL nia ukun rasik áan sei la iha válor.

Tamba neé, la iha dalan atu líder sira ne’ebé divorsiu ona atu kontinua fahe malu total. Ne’e labele, no la admite tamba kultura la hanorin hanesan ne’e. Éroi sira ne’ebé mate iha funu laran, sei tanis, mate restu sira sei terus, jerasaun foun sei triste, no labarik sira ne’ebé nuúdar futuru nasaun ba tinan atus ida tan, sei moras tamba deit istória ne’ebé sira hatene ba prosesu uta no rekonstrusaun Timor Leste. Maske iha diferensia polítika, maibe labele halakon kultura Timor. Dala-barak ita rona deklarasaun Taur nian iha fatin-fatin sempre koalia “Hau ho maun Xanana la koalia malu ka hasoru malu, maibe ami rua kuandu hasoru iha dalan kloót, mak nune’e ona, ami metin fali”. Ánaliza ba lia-fuan ne’e, entaun hatudu katak, neé hanesan senariu ida ne, tamba la fiar katak, Xanana no Taur atu hasoru mau iha dalan kloót, sira la hatene malu, neé ema nia lian karik dehan “NEÉ MUSTAHIL”. Maibe neé espekulasaun deit, dala-ruma bele loós, no dala-ruma mos bele sala, maibe toó oras neé Xanana seidauk hasai deklarasaun ida kona-ba sira nia hasoru malu.

Ho pensamentu hirak neé, hau konklui katak, Xanana, Marí, Taur ho nia alin sira seluk tenke hamutuk. Se sira la hamutuk, sira rasik mak hakarak sakrifika povu ba terus no susar nia laran, tamba sidadaun hotu inosente. Povu hanoin katak, sira nia diferensia ideolójiku neé mak dalan diak. Tamba neé sira nia hamutuk, Timor Leste sei forte, Dezenvolvimentu sei lao diak, povu sei basa liman tamba naroman ba Dezenvolvimentu nasional mosu mai ona. Kuandu sira hamutuk mos, hanesan MILAGRE boot ida povu no nasaun.

Hakerek naín hela iha Hela fatin, Bairo Puasoru, Aldeia Chai, Suku Loré I Postu Loré Munisípiu Laútem

Númeru kontaktu: [+670] 7763 9282, E-mail: amitortl@gmail.com

Show More

Related Articles

Back to top button
error: !