Opiníaun

Perguntas : CNRT Ka FRETILIN Mak Atu Hulan Horta No Lú Olo Ba Pálacio Prezidénsia?

Perguntas : CNRT ka FRETILIN mak atu hulan Horta no Lú Olo ba Pálacio Prezidénsia?

Hakerek naín : Amito Qonusere Araújo

[Opiniaun] – Artigu ida neé la reprejenta Instituisaun neébe haknaár áan ba, maibe nuúdar observasaun pessoal hodi observa tuir ókulu Jurnalistiku, no halo observasaun ba assuntus seguransa no defeza iha rai laran.

Hakerek ida neé, hanesan ai-sasik ida ba natureza polítika neébe lao namanas hela, âmbitu kampanha eleitóral ba eleisaun Prezidensial tinan 2022-2027. Iha eleisaun primera volta neébe realiza iha sábado 19 de Marsu 2022, ho kandidatura naín 16, ikus mai kandidatura naín 14 mak derota, no naín 2 mak avansa ba segunda volta, neébe sei realiza iha loron 19 de Abril 2022. Antes atu hakat ba eleisaun, kandidatu naín 2 neébe konkista iha primeira volta mak Kandidatu José Ramos Horta no Francisco Guterres Lú-Olo. Kandidatu naín 2 neé, hetan apoiu forsa polítika husi partidu sira neébe hetan asentu parlamentar, no balun la iha, no kandidatu balun neébe derota mos apoiu entre kandidatu naín 2 neé.

Konserteja-ke, entre kandidatu naín 2 nee, naín ida mak sei hetan vitória, no ida seluk sei derota, maske kandidatu naín figura públiku no mundial. Ita koalia kona-ba figura neébe apoiu, kandidatura naín 2 ninia apoiu forsa polítika mos iha influensia no figura mundial hotu. Ita koalia kona-ba figura públiku, maibe rejultadu ikus, povu mak deside atu fo nia votus. Tamba neé, atu koalia konklui katak, fígura públiku la influensia desizaun povu nian, tamba povu nia desizaun atu fo votus neé depende ba hahalok, atitude, no rejultadu servisu mak sai solusaun ideal durante neé, nuneé apoiu votus, bele hatudu rejultadu diak hodi servi povu no nasaun durante mandatu tinan 5 [2022-2027].

Oras neé komprimisu eleitóral husi kandidatura PR namanas hela. Kandidatu José Ramos Horta hetan forsa polítika husi Partidu CNRT neébe lídera husi Kay Rala Xanana Gusmão, no apoiu mos husi Partidu balun hanesan PD, PUDD, PDRT, no kandidatu sira seluk tan. Lalikan haluha mos, Kandidatu Francisco Guterres Lú-Olo mos hetan apoiu forsa Polítika husi Partido FRETILIN, PLP neébe lídera husi Taur Matan Ruak, no organizasaun masa sira no seluk tan. Ambiente polítika dadauk neé ba eleisaun segunda volta, sei hatudu se loós mak iha forsá polítika no influensia atu hulan entre kandidatu naín 2 neé ba Palácio Prezidente Repúblika? Neé perguntas boót no sai ai-sasik !!!

Iha artigu ida neé, Hau hanesan hakerek naín, la pro-ba kandidatu ida, maibe nuúdar Independente, tamba se mak ba Palácio Prezidente, nia sei sai Prezidente RDTL, no Hau nafatin servisu mak han nuúdar sidadaun ida. Maibe importante mak tenke garante nafatin Paz no estabilidade ba sidadaun tomak nia moris hakmatek.

Ita fila-fali ba tópiku, kona-ba se loós mak sei hulan José Ramo Horta no Francisco Guterres Lú Olo ba Palacio Prezidente?

Esperiensi hatudu ona iha periódu hirak liu ba, hahuu kedan kandidatura José Ramos Horta ba PR 2007-2012 neébe hetan apoiu husi Xanana Gusmão, 2012-2017 Xanana apoiu Taur Matan Ruak hakat ba Palacio Prezidente, no ikus liu, Xanana liu husi nia partidu CNRT apoiu Francisco Guterres Lú Olo ba PR 2017-2022. Agora tan, Xanana Gusmão fo tan nia apoiu ba José Ramos Horta liu husi nia forsa Polítika Partido CNRT, neébe hetan apoiu husi partidu sira seluk. Buat hirak neé, sai nuúdar referensia ida, no diskusaun polítika iha fatin públiku, iha kafetária no sosiedade nia leét, ema hotu sempre dehan, Xanana Gusmão mak fo bensaun ka tula liman ba kandidatu ida tenke iha rejultadu pozitivu. Maibe atu dehan, polítika neé dinamika, ohin dehan A, aban B, bainrua AB, fulan bele sai ABC, no tinan oin dala-ruma sai ABC Pilla…..hahahahaha.

Maibe keta haluha, kandidatu Prezidente Repúblika Francisco Guterres Lú Olo mos iha forsa polítika husi Partidu FRETILIN, satan oras neé apoiu husi figura públiku ida, hanesan lideransa husi partidu PLP Taur Matan Ruak. Tamba neé intrepretasaun públiku ka diskusaun sosiedade, joven, sivitas akadémika ninia pensamentu sira, ida-idak defende ninia kandidatura. Maibe rejultadu iha povu nia liman iha loron eleisaun 19 fulan abril tinan 2022.

Tamba koalia kona-ba palku polítika, kandidatu sira nia komprimisu neé mesak furak no kaber deit, la iha ida mak sala, no programa sira neébe aprejenta iha kampanha eleitóral ba povu, ita rona hanesan ita mehi mos hetan osan, han bikan 4 ka lima tan, dala-ruma ita bele semo, ka habadak karik dehan MILAGRE boót ida neébe la espera atu akontese.

Maibe povu RDTL neé matenek, tamba sei deside tuir sira rasik nia observasaun ba situasaun nasaun nian. Sira rasik sente se mak diak ba sira. Serake Xanana nia apoiu ba Horta mak diak ka Fretilin no Taur nia apoiu Lú Olo mak sei hetan vitória. NEÉ MOS SEI NAMLELE HOTU, MALAHUK NO SEI IHA NAKUKUN LARAN.

Tamba neé, eleisaun segunda volta neé, laos hareé ba Ramos Horta ka Lú-Olo, maibe hareé ba figura Xanana no Partidu FRETILIN no figura Taur. Kandidatu naín rua neé hanesan kareta ida neébe sira dudu, ka hulan ba Palácio Prezidensial 2022-2027. Kuandu dudu la forsa, hela naran deit…mehi programa sira sei namlaek ida dalan klaran, pasiensia hein fali periódu mai tan. Kuandu periódu mai tan, sira nia idade mos avansa, jerasaun foun mak kontinua sira nia mehi, diak liu sira hirak neébe kandidata áan no apoiu mos sai konselleiru Estado deit, duke haleu Timor, halo kole áan, gasta enerjia, ikus mai derota bebeik…neé hanesan koalia halimar deit, mais apresia nafatin sira hotu nuúdar fundador Nasaun, no kontinuador obra éroi sira nian neébe luta ba libertasaun nasional.

Maske kandidatu naín 2 iha diferensia polítika, maibe iha prinsípiu hanesan mak atu dezenvolve nasaun no hadia povo nia moris. Tamba neé, hakerek naín ho lian kiík, tatoli hela ba kandidatu naín 2 atu kumpri komprimisu eleitóral, garante nafatin funsionamentu institusional, garante paz no estabilidade ba Povu no nasaun, mak xave importante.

Mais importante liu mak lalika defama, ka hatun ema ida, tamba neé laos edukasaun diak ba sidadaun sira, liu-liu joven no jerasaun foun sira atu aprende buat ruma husi matenek nain sira. Sidadaun sira aprende no konsume lia falsu, polítika hatun malu, no halo povo sai vítima, mais áat liu mak eduka sidadaun sira ba nakukun nian, haseés ona husi prinsípiu no valor kultural Nasaun nian, satan kampanha eleitóral no eleisaun akontese iha tempu Kuaresma.

Ita nuúdar sidadaun, hein rejultadu iha loron eleisaun 19 abril, se mak iha forsa Polítika no influensia makas, Xanana ka Fretilin no Taur.

Hakruk no kontinensia ba Éroi sira
Viva Povo RDTL
Viva PR foun
Viva Xanana, Taur, Mari, Lere, Lú-Olo no figura seluk tan.

Hakerek naín hela iha Bairo Puasoru, Aldeia Chai, Suku Loré I postu Loré Munisípiu Laútem.
Númeru kontaktu [+670] 7763 9282

Show More

Related Articles

Back to top button
error: !