Opiníaun

“Leí N° 1/2007 “Pensaun Vitalisia” Nu’udar Lei Koruptu (Lei Na’ok Ten Nian), La’os Bíblía Para Adora”

[OPINIAUN] Estadu Timor-Leste adopta prínsipiu nu’udar estadu de Direito, Demokrasia; Estadu de Direito katak estadu ne’ebe mak obedese ka subordinadu de’it ba lei inan (konstituisaun RDTL) inklui “lei oan” sira seluk ne’ebe mak vigora ona iha estadu ida ne’e; Estadu Demokrasia katak estadu ida ne’ebe mak hala’o kbi’it politika estadu ida ne’e nian tenki hala’o tuir povu nia konfiansa ne’ebe mak povu oferese ona liu husi kabiña de votu iha periode tinan lima (5) dala ida.

Lei pensaun vitalisía konsidera nu’udar, Inkonstitusionalidade material – mosu wainhira “a lei contém disposições contrarias às expressas na Constituição”. Iha LPV ba deputadu sira, baze Konstitusional mak art. 92º no 95º (n. 2 aliena, j). Bazeia ba ida ne’e mak deputadu sira husi segunda lezislatura halo lei kona ba sira nia Estatuto rasik. Iha artigu 22º sira ko’alia kona ba pensaun vitalisia. Depois mak sira Projeta fali lei no. 1/ 2007 atu halo klaru no detaillu tan pensaun vitalisia ne’e. Husi artigu konstituisaun nian, ita la hare’e “espresaun” kona ba lei pensaun vitalisia. Maski nune’e deputadu sira bele halo nafatin lei ida ne’e. Nune’e mos, lei no. 7/ 2007 ninia baze konstituisaun mak art. 92º no 95º (n. 2 aliena, k). Iha artigu 16º no 31º ko’alia kona ba pensaun vitalisia. Bazeia ba ida ne’e mak II Governu konstituisional (liu husi PM Estanislau da Silva) aprova dekretu lei (tan la bele ona halo lei liu husi PN). Dala ida tan, maski konstituisaun la temi liafuan ida (expressas) kona ba lei pensaun vitalisia, maibe PN no Governu halo ona LPV. To’o iha ne’e ita seidauk bele hateten katak materia LPV ne’e konta ona konstituisaun. Seidauk!

Ho nune’e bazeia ba titulu eskrita ne’ebe mak hau sita iha leten, hau mós fiar katak “pensaun vitalisia” la’os ona ‘asuntus ka novidades foun’ ba ita povu Timor-Leste iha tinan, rihun rua ruanulu resin rua( 2022) ida ne’e, tamba hau hatene ita hotu preokupa kona ba “Leí pensaun vitalisia” nia ejistensia desde ke tinan 2007. Preokupasaun hotu ne’ebe mak ita Timoroan preokupa kona ba “lei nu.1/2007” ita hanoin katak iha tinan 2012, 2017, 2018, partidu politika sira ne’ebe mak asentu iha parlamentu nasional atu esklui ona(halakon) maís afínal la’e..! Tamba sá mak la esklui(hapus) ou halakon,..?

Tamba tauk lakon “Direitu de regallas” sira ne’ebe mak hanesan tuir mai ne’e :

Iha leí kona-ba pensaun vitalisía ba eis- membru parlamentu nasional preve katak, sira sei simu 100% husi salariu titular ativu durante sira nia moris, hahu kedas depois-de sira la hala’o ona mandatu iha Parlamentu Nasional, no pensaun ne’e sei aumenta tuir salariu titular ativu”. Se deputadu ida ativu ninian salariu aumenta, maka eis-deputadu mós ninian salariu aumenta;

Estadu sei selu tratamentu mediku iha ka fora husi Timor-Leste se bainhira doútor rekomenda. Sira sei la selu taxa ba importasaun kareta ida ba uzu privadu nomos material konstrusaun uma. Sira iha direitu ba pasaporte diplomatiku ba uzu interese privadu no sira nian familia.

Nomos iha lei pensaun vitalisia ba eis-titular orgaun soberania preve mós katak sira sei simu pensaun 100% husi salariu titular ativu fulan-fulan, tratamentu saúde gratuitu iha extranjeiru, pasaporte diplomatiku. izensaun ba taxa inportasaun kareta ba uzu privadu nomos material konstrusaun. Aleinde ne’e, Estado mós sei fó ba sira kareta Estado ba uzu privadu ho sofer ne’ebe Estado mak selu ninian salariu no kombustivel fulan-fulan, uma ba rezidensia privadu ho seguransa ne’ebe Estado mak selu, pessoal asistente no sekretariu privadu, edifisiu privadu ne’ebe equiparadu (kompletamente) ho internet, liña telefone 2 no mobile, selu viajen ba rai-estranjeíru tinan ida dala-ida ho akompañamentu ema rua.

Direitu no regalias (previlejiadu) sira bele hahu goza bainhira sira halao mandatu ba deit fulan 42 ka tinan 3 ho balu deit. Bainhira sira ne’ebe la konsege kumpri mandatu to’o fulan 42, sira labele hetan direitu sira ne’e, no hetan deit: Subsidiu de Reintegrasaun (subsidiu atu fila fali ba komunidade) ho montante 100% husi ninian salariu ikus durante tinan 1.

Lei Pensaun Vitalisia mos asegura katak profisaun no estatutu husi titular orgaun soberania sira molok sira asumi pasta nudar deputadu ka ministro, metin ka seguru nafatin durante sira nian auzensia. Katak, se karik deputadu ruma nudar dosente ka direitor ruma, maka durante tinan 5 nia la halao mandatu nudar dosente ka direitor, ninian estatuto aman hela. Bainhira nia reforma (pensiun) ona husi deputadu ka ministro, nia bele fila fali ba ninian pozisaun ne’e. Imajina, ne’e signifika, nia iha posibilidade simu nafatin salariu nudar dosente/direitor nomos pensaun vitalisia.

Tamba sá mak povu Timor-Leste preokupa tebes ba pensaun vitalisia nia ejistensia..?

Tamba leí pensaun vitalísia lori dezastre bo’ot ba orsamentu no ekonomia nasaun ne’e nian; tinan 20 ona ita restaura ita nia independensia ka sai ona hanesan nasaun ida independente, mais dezvolvimentu la’o fakum tamba OGE ne’ebe mak kada tinan ba tinan orgaun ezekutivu propoin 1 billaun, orgaun lezislativa diskuti, no orgaun prezidensial promulga mós ladun tau efetivu ba dezemvolvimentu tamba OGE mout lakon hotu ba grupu ka individual ida bolsu, Mais pior nasaun Timor-Leste nasaun ida ke 85% somente depedensia ba fundus husi petrolifero, mas ita la koloka OGE ba setor non-petroliferu (turizmu, agrikultura..nsst..) ho diak oinsa mak atu bele garante makina do estadu, Kada tinan ba tinan Orsamentu jeral eatadu ne’ebe mak aprova no prolmulga, Koloka ba salariu vensimentu bo’ot duke kapital dezemvolvimentu..!

Karik agora dadauk mak Parlamentu hahu loke debate ba ninian revizaun. Nudar kontribuisaun husi sidadaun ne’ebe responsavel ba Estado ne’e, maka biar la hetan biban atu partisipa iha prosesu audisaun publiku iha Parlamentu Nasional ba lei ne’e, maka hau fahe-hela hanoin balu ne’ebe karik deputadu sira iha Komisaun Eventual bele konsidera iha prosesu revizaun ba lei Pensaun Vitalisia,. Maís hau hare besik ona ba eleisaun partidu do governu, ka governu rasik dun parlamentu, no parlamentu rasik dun ba governu, mais pior partidu maioria absoluta rasik iha parlamentu nasional la brani foti desizaun..ida ne’e ita konsidera momos katak Emblema nasional no Hino nasional “ukun na’in sira sama ba sira nia ain okos”.

Kriasaun Lei Pensaun Vitalícia (LPV) ba eis-titulares e nune’e mos Lei Pensão Mensal Vitalícia dos Deputados e Outras Regalias, husi autoridades politika iha fim de mandatu politika tinan 2007 liu ba bele hare hanesan buat nebe’e mak “Oliver Goldsmith” hateten iha leten, “lei sama-hanehan ema kiak, no ema riku maneija lei.” Ida ne’e siknifika katak “ema riku (riku materia, riku poder) maneija lei atu sama-hanehan ema kiak sira.

Natureza Lei pensaun vitalisia dok husi “principle of justice no principle of equity” tamba ema barak nebe’e iha neon hare no senti katak populasaun Timor-Leste oras ne’e dadaun ekonomikamente sei moris iha kondisaun kasian nia laran. La justu tamba mos li-liu deputadus sira nebe’e mak simu k’nar liu husi kontratu politika nebe’e servisu deit iha tinan lima nia laran ba estadu maibe sei bele simu nafatin vensimentus ba sira nia moris tomak ho valor nebe’e bombastiku, simu osan tomak maski la aktivu ona. Kompara tok ho fungsionariu ba-bain nebe’e mak durante ne’e servisu kontratadu iha departementu governu nian durante tinan 8 resin nia laran, funsionariu kontratadu hirak ne’e sei bele hetan osan hira wainhira sira remata sira nia kontratu de trabalho ho governu.!

Kompara ho “Chefe de Sucos” sira nebe’e hetan k’nar liu husi eleisaun de sucos, wainhira Chefe de Sucos sira remata sira nia misaun de trabalho sei hetan mos pensaun?! Hira?! Kompara mos ho veteranus no antigos kombatentes sira nebe’e mak balun sidauk simu osan to’o oras ne’e. Antigos kombatentes no veteranus sira balun mak durante ne’e hein iha tempu ida naruk, tinan hitu resin ona maibe ladauk simu buat ida husi governu, maibe ho pasiensia sira sei tu’ur nonok iha fatin. Eis titulares sira, eis deputados sira foin mak iha tempu tinan ida nia laran ‘lakon kargu politika’ maibe sisi ona sira nia direitu, padahal foin mak servi ba governu no estadu iha tinan 4 ka 5 nia laran.

Karik ba oin maka Orgaun soberania ou membru parlamentu nasional ka bankada governo no opozisaun mak sira dun malu atu ajenda LPV hodi diskuti atu bele altera ka esklui maka hanesan hau nia artigu anterior hau hatete ona katak LPV bele fo ameasa ba estadu Timor-Leste atu marka tuir “Nauru” dadaun intregra an hela ba australia nia ain fatin.

Referensia

http://forum-haksesuk.blogspot.com/2009/06/hakribi-korupsaun.html?m=/

Konstituisaun RDTL

Lei Nu.1/2007
Lei Nu.7/2007

Opiniaun husi : José Lino Costantino pereira
Estudante : Universidade Dili (UNDIL)
FAKULDADE : DIREITO GERAL
DEPARTAMENTO : CIÊNÇIA DE DIREITO

Show More

Related Articles

Back to top button
error: !