Opiníaun

Timor-Oan Servisu Nasaun Seluk Hare Ajensia Legal Lae Sai Vitima Trafiku Humanu

Husi: Moisés Vicente

Artigo ida ne’e hare husi situasaun real ne’ebé akontese iha rai doben Timor-Leste, iha ne’ebé ema joventude Timor-oan barak maka hakarak sai nadodon ba nasaun seluk hodi buka servisu hodi sustenta moris loron-loron nian. Iha semana hirak liu bá, publikasaun iha média nasional sira hanesan Jornal diáriu INDEPENDENTE, jornal Suara Timor-Lorosa’e, jornal Timor Post, jornal Dili Post, jornal Diario Nacional no media online sira seluk, facebook, WA, informasaun ne’e viral los kona-bá ajensia ilegal balu iha Dili fasilita joventude Timor-oan sira atu ba servisu iha rai liur. Iha ne’ebé ajensia ilegal sira ne’e hanesan Fundasaun Dezenvolvimentu Comunidade Timor-Leset (FDCTL) halo rekrutamentu joventude lubuk ida, joventude hamutuk 106 atu ba servisu iha rai liur, balu ba Malaysia no balu ba iha Abu Dhabi. Iha evidensia hatudu katak ajensia ilegal balu iha Timor, halo rekruta joventude hamutuk 106, no balu sai vitima ba trafiku humanu hanesan joventude feto nain 7 no mane nain 3 sai vitima ba trafiku humanu iha ema nia nasaun seluk ne’ebá. Iha ne’e hakerek nain hakarak hato’o orgulhu familia vitima no ita hotu nia orgulhu ba autoridade sira seguransa sira hanesan Polícia Científica e de Investigação Criminal (PCIC) bele atua tiha ona ajensia ilegal iha autor nain tolu (3) ho insial MV, HdS, no JG ne’ebé halo fasilita transaksaun rekrutamentu ho ilegal no hamosu ba trafiku humanu ba iha nasaun seluk. Ita nia ema joventude Timor-oan ba faan tutan ba iha Indonesia, ba Malaysia no ba to’o Abu Dhabi. Ita nia nasaun Timor-Leste ita hotu rekoñese duni katak sei menus kampu trabalho, atu servisu rasik iha ita nia rain, no oinsa maka Timor-oan bele servisu rasik iha ita nia rain. Durante Timor-Leste Ukun Rasik-An tinan 20 liu ona, industria bo’ot sira seidauk tama mai iha Timor-Leste. Ita foin hare maka kompaña bo’ot balu ne’e hanesan kompaña HEINEKEN, kompaña fabrika SEMENTE iha Caisido Munisipiu Baucau. Sera que ida ne’e Estado ka Governo maka fraku atu halo loby?.

Informasaun husi Secretário de Estado da Formação Profissional e Emprego (SEFOPE), Sr. Alarico de Rosário dehan katak husu ba Timor-oan sira ne’ebé servisu iha nasaun seluk, tanba iha sidadaun Timor-oan balun sai broker faan tutan Timor-oan sira ba ajensia seluk. “Timor-oan balu ba envolve iha nasaun seluk, imi foin to’o ba sira sei lori imi faan ba ajensia seluk, maski imi nia salariu diak mais sira mos hetan oportunidade mos makaas, hetan lukru husi sira faan imi ne’e,” Alarico do Rosario haktuir hafoin halao despedida ba traballador Timor-oan nain 77 ne’ebé atu ba servisu iha Australia, iha Salaun Tower Fatuhada, Segunda (27/06). (Fontes: Jornal Timor Post, 28.06.2022). Iha ne’e hakerek nain halo pergunta ba Governo, tamba sa maka to’o agora Governo ida ne’e labele halo loby ba nasaun seluk, hodi dada investor mai Timor hodi loke kampu trabalhu ruma ka lori kompaña estranjeiru ruma lori ninia industria foun ba joventude Timor-Leste. Hodi nune’e joventude sira Timor-oan bele servisu rasik iha ninia rai rasik.

Saida maka liafuan trafiku umanu? Trafiku umanu maka asaun krime organizadu ne’ebé organiza husi ema ka grupu ida hodi esplora ema seluk nia moris ka negosiu ema nia moris. Ho nia objetivu atu hetan osan ka lukru bo’ot husi prosesu trafiku; Atu sira bele fa’an vitima sira ba ema ne’ebé maka bele tau matan ba sira nia explorasaun; Atu sira servisu ho fasil no atu hetan traballador ne’ebé baratu no gratiuta. Lei Kodigu Penal Timor-Leste 2009 deskreve kona-bá trafiku umanu ka trafiku ho ema maka ema ne’ebé rekruta, aliena, sede, adkire, transporta, transfere, aloja ka akolle ema ruma, ho ameasa, forsa ka koasaun oin seluk tan, ho raptu, ho fraude, ho enganu, tamba abuza nia autoridade ka abuzu ema ne’e nia situasaun vulneravel, ka tanba entrega ka simu pagamentu ka benefísiu ruma hodi hetan konsentimentu husi ema ne’ebé iha autoridade ba ema seluk, hodi hetan explorasaun nia objetivu. (Fontes: Relatoriu Fundasaun Mahein, 31 Agostu 2016). Nasaun Timor-Leste nia Lei forte los, atu kombate krime trafiku umanu, krime organizadu sira ne’e. Iha ne’ebé Lei Kodegu Penal Timor-Leste, iha Artigo 163 Tráfico de pessoas hateten nune’e: (1). Quem recrutar, alienar, ceder, adquirir, transportar, transferir, alojar ou acolher pessoas, recorrendo à ameaça, ao uso da força ou a outras formas de coacção, ao rapto, à fraude, ao engano, ao abuso de autoridade ou de situação de vulnera¬bilidade, ou mediante a entrega ou aceitação de pagamentos ou benefícios, para obter o consentimento de uma pessoa que tem a autoridade sobre outra, para alcançar os fins de exploração, é punido com pena de prisão de 8 a 20 anos. (2). Incorre na pena prevista no número anterior, quem recrutar, o transportar, transferir, alojar ou acolher um menor de 17 anos para fins de exploração mesmo que não envolva nenhum dos meios referidos no número anterior. (3). Para efeitos de aplicação do disposto no presente artigo, a exploração deve incluir, pelo menos, a exploração da pros¬tituição de outrem ou outras formas de exploração sexual, o trabalho ou serviços forçados, a escravidão ou práticas similares à escravidão, a servidão ou a extracção de órgãos. (4). O consentimento da vítima é irrelevante, se tiverem sido utilizados qualquer dos meios referidos no número 1.

Iha lidun seluk, Timor-oan hotu tenke kuidadu, tamba ema nasaun seluk aproveita Timor-oan fasil bele halo rekruta ba krime organizadu. Uluk organizasaun Sosiedade Sivil sira hanesan Fundasaun Mahein (FM) halo peskiza no monitorizasaun iha Timor-Leste katak ema estranjeiru hafasil halo rekruta trafiku umanu, krime organizadu no prostituisaun no seluk-seluk tan. Timor-Leste mos tama ona lampu hijau ba Grupu Islamic State of Iraq and Syria (ISIS ) sira bele tama mai iha nia nasaun Timor-Leste. Ita hotu hatene katak grupu ISIS ne’e grupu organizasaun Terorista ida, ne’ebé maka gosta oho ema, gosta halo problema ho ema. Iha ne’e, Timor-oan ema hafasil rekruta tamba ita hotu, kria grupu oin-oin iha ita nia nasaun Timor-Leste. Tamba ne’e maka iha ne’e hakerek nain kontinua alarma ba autoridade seguransa sira iha Timor-Leste hanesan Policia Científica e de Investigação Criminal (PCIC), Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) liu husi, Unidade Patrullamentu Fronteira (UPF), Servisu Intelejensia Polísia, no forsa F-FDTL tenke kontinua halo patrullamentu makas, iha Fronteira Terrestre, Fronteira Maritima, Aero Portu Prezidente Nicolau Lobato Comoro, Dili, Aero Portu Covalima, Aero Portu Baucau, no Aero portu Oecusse, nomos iha Portu Dili (Pelabuhan) sira.

Iha sorin seluk, Komandante Jeral Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL), Komisáriu Polísia, Faustino da Costa relata katak kazu barak ho indísiu trafiku humanu, sai sujeitu ba investigasaun Polísial, tanba la emprega ema tuir kumprimisu ne’ebé atu kombate trafiku humanu nafatin respeita valor kultural no tradisaun nune’e labele monu ba lasu. “Hau nia observasaun, buat ida que importante maka respeita valor kultural no tradisaun atu labele monu ba lasu. Durante ne’e ita hare, iha passadu, empreza konstrutora sempre uza ema liur, ho razaun katak Timor-oan servisu la efetivu ho sira lori ema husi Tailándia no Filipina, tanba sira konsideradu professionál, maibé lolos uza sira ba fali buat seluk” hakruir Komandante Jeral PNTL ba jornalista, iha Palasiu Prezidensial Bairu-Pite, Dili, foin lalais ne’e. Nomos, Diretora Komissaun Nasional bá Luta Kontra Trafiku Humanu, Marcelina Tilman bá periodu Novembru 2021 to’o Marsu 2022 hateten entidade ne’e rekolla rejistu kazu husi PNTL, Ministériu Públiku no prosesu balun ne’ebé maka hetan ona desizaun husi Tribunal. “Dadus balun husi Ministériu Públiku, tanbá prossesu barak maka dehan trafiku humanu maibé to’o iha ne’ebá investigasaun konfirma, motivu kazu ne’e seluk fali. Nune’e kazu balun husi PNTL ami tenke konfere ho Ministériu Publiku,” hasara Marcelina Tilman. Komisaun ne’e estabelese fulan Novembru tinan 2021 no konfirma kazu 2 ne’ebé maka konsideradu hanesan trafiku humanu, prosesu 53 maka pendenti hela no balun arkiva ona, konforme dadus investigasaun husi PNTL no Ministériu Públiku. (Fontes: Jornal Dili Post, 1 de Maio de 2022).

Ikus liu taka, rekomendasaun ruma ba VIII Governo Konstitusional iha responsabilidade ne’ebé lideradu husi Primeiru Ministru (PM), Taur Matan Ruak, liu husi SEFOPE, MNEC bele ka lae dada kompaña investor bo’ot sira mai iha Timor-Leste?. Labele ema China, Indonesia, Filipina, Singapura sira buruh kasar mos lori hotu husi sira nia nasaun maka mai iha Timor-Leste. Buruh kasar ne’e ema joventude Timor-oan mos bele halo servisu refere. Husu ba joventude Timor-oan oan ne’ebé servisu ona iha nasaun seluk Portugal, Spanyol, Korea do Sul, Inglatera, Irlandia, Jerman, Australia, Dubai kontinua hatudu ita nia disiplina, etika & moral servisu ba ema seluk, hodi nune’e ema nia kompaña iha ne’eba kontinua fó kontratu servisu nafatin. Ba ajensia sira legal iha Timor-Leste hanesan INCANTO Group, Partidu Os Verdes de Timor atu haruka joventude Timor-oan ba nasaun seluk, tenke halo mos Dadus Data Base. Nomos halo akordu kontratu servisu uluk ho kompaña refere, hodi nune’e joventude Timor-oan labele sai vitima iha ema nia nasaun ne’ebá. Nune’e ita bele antisipa antes, kompaña refere halo violasaun ruma hasoru trafiku humanu ba ita nia ema Timor-oan ne’ebé servisu iha nasaun seluk. Husu ba joventude Timor-oan hotu-hotu iha Timor-Leste, se karik buka ajensia ruma atu fasilita ba servisu iha nasaun seluk, uluk nanai tenke hare uluk lai ajensia ne’ebé legal no ajensia ilegal ne’e la bele. Nune’e ita gasta osan ba viajen selu tiket avião nia hasai osan U$ 2.000 dollar, ka to’o U$ 3.500 dollar hasai osan refere bele hetan nia ruzultadu diak iha futuru.

*Hakerek Na’in: Alumni Universidade da Paz-(UNPAZ), Faculdade de Direito no Institutu Superior Cristal-Departemento Sociologia no Ativista. Artigo ida ne’e larepresenta institusaun ne’ebé hakerek na’in haknar ba, maibé idea no argumentu sira ne’ebé lekar iha artigu ne’e nudar opinião pesoál. Iha sujestaun ruma bele haruka iha telefone +67077291406 oue-mail: moisesvicente59@yahoo.com

Show More

Related Articles

Back to top button
error: !