Opiníaun

Horta: Manan ona – hakraik a’an ba ida ne’ebé lakon

Husi: Amito Qonusere Araújo

[OPINIAUN] – Artigu ida ne’e la reprejenta Instituisaun ne’ebé hakna’ar a’an ba, maibe nu’udar espresaun pesoal hanesan sidadaun ida ne’ebé observa polítika, seguransa no defeza.

“Wainhira ita manan, ita iha leten, ita haraik a’an ba sira ne’ebé lakon” Lia-fuan murak ka ia-fuan Filosófiku ne’eb’e Dr. José Ramos Horta sempre koalia iha mundu wainhira hala’o palestra. Tamba ne’e iha loron 12 fulan Abril tinan 2022, dala-ida tan nia deklara kona-ba ida, iha kampaña eleitóral iha Tasi-tolu Dili.

Durante kampaña eleitóral, Dr. Ramos Horta fiar metin hetan vitória iha eleisaun segunda volta, ho apoiu tomak husi fígura nasional ida, hanesan mos Partidu CNRT Kay Rala Xanana Gusmao, hodi kompete ho kandidatu Dr. Francisco Guterres Lú-Olo, ne’ebé hetan apoiu forsa polítika husi Partidu Fretilin. Durante períodu kampaña eleitóral no dialogu ba segunda volta ninian, kandidatu naín rua aprejenta programa oi-oin ba sidadaun sira nune’e hetan konfiansa, no aprejentasaun programa ne’e atu gaña votus. Iha fatin barak, ema barak sempre koalia, eleisaun Prezidénsial tinan 2022 konsidera hanesan Referendum da-ruak. Referendum da-huluk mak iha tinan 1999, no da-ruak mak festa demokrásia ne’e. Ita hotu akompaña prosesu kontajen de votus ba kandidatu naín rua, hatudu katak Dr. Ramos Horta hetan votus maioria, maske seidauk iha ofisialmente.

Fila-fali ba títulu artigu ne’e “Wainhira ita manan, ita iha leten, ita haraik a’an ba sira ne’ebé lakon”. Termu Ida ne’e Dr. Ramos Horta ninia filozófia ne’ebé nia sempre koalia bebeik iha mundu, maibe afavor ba situasaun polítika rai laran, liu-iu iha eleisaun ne’ebé ita hakat liu dadauk. Iha kompetisaun ida, entre kompetetor, balun tenke derota, nune’e mos iha eleisaun segunda volta eleisaun Prezidénsial 2022. Dr. Ramos Horta fiar nia a’an sei hetan vitória, hodi eleitu sai Xefe Estado, tamba ne’e mak ne’e lia-fuan ninia filozofia ne’e mosu. Perguntas mak ne’e, prátika ba termu ida ne’e sei implementa ka lae? serake ne’e nu’udar propaganda deit ka oinsa, mai ita ánaliza hamutuk !!! Hanoin katak, termu simples, maibe iha pezu bo’ot, tamba termu ne’e difisil tebes atu vensedor balun uza. Dala-ruma sente katak manan ona, nia mak iha leten a’as ba, no la hare’e ida lakon ne’e ki’ik tebes. Kuandu vensedor ida mak domina ona egoismu, buat hotu sei lao sabraut, no ida ne’ebé derota kuandu fuan bo’ot simu realidade, nia bele kolabora, maibe keta nia mos toos ida karik, nia sei uza maneira oi-oin bele hamonu, no ignora tiha.

Karatér ida ne’e mak domina iha sosiedade, planu ka programa dezenvolvimentu nasaun sei la lao ba oin. Maibe ita hotu konsiente, Timor iha kultura rasik atu simu malu, liu husi Nahe-Biti bo’ot. Nahe-Biti bo’ot mak Tribunal supreme Avo-bijabon sira nian, ne’ebé tesi lia, hakotu lia hodi buka dalan diak, simu malu fila-fali nu’udar maun-alin, alin-maun iha família ida ka sosiedade nia le’et.

Dr. Ramos Horta, hanesan fígura Nasional no fígura Internasiona, iha influensia maka’as iha setór hotu-hotu. Hanoin katak, Dr. Ramos sei hakbesik ba nia alin Dr. Lú-Olo atu hakuak nu’udar maun-alin Luta nian hanesan Dr. Horta kompromete antes tiha ona. Buat ida ne’ebé mais exelente liu mak husi filozófiku Dr. Horta nian ne’e, hanesan hatuur fila-fali ona Kultura Nahe-Biti Bo’ot nu’udar identidade Timor nian. Iha kultura, dala-ruma alin mak buka maun, no dala-ruma mos maun mak buka alin. Ne’e hanesan edukasaun ida atu hanorin jerasaun foun sira hodi banati tuir. Tamba ne’e ita hein deit, promesa ne’ebéDr. Horta hateten ho ninia filozófia ne’e, hasoru nia alin Dr. Lú-Olo. Ne’e esperansa ida ne’ebé ita hotu hein, kuandu la implementa mos a’at mak ne’e.

Iha artigu ida ne’e, hakerek naín mos sei sita programa principal ne’ebé Dr. Ramos Horta promote iha kampaña eleitóral. Nia promote wainhira eleitu sai Xefe Estado, sei implementa durante nia mandatu. Antes ne’e iha Hau nia artigu Hau deskreve ona kona-ba akordu kandidatu Dr. Ramos Horta nian ho Partidu CNRT. Maluk sir abele sani iha ne’e https://www.rttlep.tl/promesa-dialetika-retorika-ka-finjidu-entre-horta-no-lu-olo/

Programa sira ne’ebé Dr. Ramos Horta promete atu implementa iha ninia mandatu nu’udar Xefe Estado tinan 2022-2027 mak hanesan:

  • Sei defende Konstituisaun hodi haklean Demokrásia
  • Sei tau atensaun ba kosok-oan sira nia ai-han ho nutritivu hodi halakon hamlaha, no prioritize mos programa Merenda Eskola
  • Xefe Estado sei hala’o komunikasaun ho Governu no setór privadu sira hodi halo investimentu
  • Sei tau atensaun ba setór edukasaun nu’udar pilar importante ba kualifikasaun rekursus humanus
  • Sei prioritiza mos setór Agrikultura hodi tane ekonómia nasaun nian Xefe Estado ne’e mos sei apoiu Grupu Arte Marsiais no Arte Ritual. Nu’udar Xefe Estado, Dr. Horta husu joven sira atu simu malu, kria paz, kuandu iha problema buka solusaun ho diak.
  • Sei koalia ho Konfisoens Relijiozu atu kria Paz no Estabilidade ba Povu no nasaun
  • Sei tau atensaun ba produsaun Kafé. Iha programa ne’e sei tau matan ba produtor kafé, aumenta plantasaun kafé, no sei koalia ho Governu atu mobiliza osan halo investimentu tuir natureza rai konforme kualidade kafé. Iha programa ne’e mos, Dr. Ramos Horta mos sei kria programa hodi troka tiha kafé antigun ba kafé modern ka halo renovasaun ba kafé. Tamba programa importante, Dr. Horta mos sei kria fundu de kafé atu halo protesaun ba folin kafé nune’e produtor kafé bele halo investimentu.

Ita halo ánaliza ba filozófia no programa ne’ebé Dr. Ramos Horta aprejenta kuandu sai ona Xefe Estado, sente katak dezenvolvimentu Nasional liu-liu kondisan sidadaun sira garantidu ona; katak komunidade sei la dependente ona produtu rai liur, no sidadaun sira iha ona oportunidade atu atu halo investimentu iha nível komunitáriu, hodi bele hadia ekonómia família.

Iha hakerek ne’e mos Hau atu sita fila-fali lia-fuan motivasaun diak ne’ebé Dr. Ramos Horta aprejenta ho termu dehan “Ó labele buka inimigu ba inimigu ne’ebé la iha ne’ebá”. Termu ne’e koalia kona-ba Paz. Hanesan Xefe Estado ne’e mak atu garante Paz ba Povu tomak. Hanoin katak termu filozófia ne’ebé dala-barak nia koalia iha eventu Internasional, liu-iu nasaun konflitus sira, sai ona lia-fuan motivasaun, nune’e ema hotu bele konsiente katak, solusaun ba konfitus mak Paz. Maibe antes atu implementa Paz, autor paz no estabilidade, tenke fera ulun, oinsa atu influensia ema, muda ema nia pensamentu, atu lori ninia mundu ne’e paz. Hanesan ita hotu hatene, Dr. Ramos Horta fígura mundial, Nia iha influensia polítika, no konsege rejolve problema mundial barak, no susesu tebes iha komunidade Internasional nia matan. Tamba ne’e iha Dr. Ramos Horta ninia intervista iha mídia nasional no Internasional, nia sempre koalia kona-ba paz no estabilidade, tamba nia nu’udar premiadu nobel da paz.

Atu termina hau nia hanoin ne’e, husu ba Dr. Ramos Horta, kuandu hetan ona pose nu’udar Xefe Estado, keta haluhan implementa programa sira ne’ebé kompromete ona ba sidadaun sira durante iha kampaña eleitóral, nune’e povu labele sente lolo’os benefisiu husi ukun rasik a’an, no mais pior mak povu la sente atu moris iha inserteja nia laran, ka moris hafalun ho propaganda polítika deit atu buka votus. Situasaun ida ne’e sei hamonu dignidade fígura mundial Dr. Ramos Horta nian.

Husu mos ba Dr. Ramos Horta atu implementa komprimisu kona-ba dialogu nasional, atu solusiona diverjensial polítika entre líder nasional tomak hodi buka rejolve problema ne’ebe akontese kona-ba nasaun nian, nune’e rai hela buat diak atu banati tuir. Kuandu la iha dialogu, dalan atu hafahe Timor-oan tomak nia prinsípiu, tamba deit interese pesoal ka grupu nian.

Maromka fo Bensaun

Viva RDTL

Viva Povu Maubere

Hakerek naín hela iha

Aldeia Chai, Suku Loré I postu Loré Munisípiu Laútem

númeru kontaktu [+670] 7763 9282

E-mail amitortl@gmail.com

Show More

Related Articles

Back to top button
error: !