Opiníaun

Krize Boót Iha Sala Emerjénsia HGNV

Hakerek Naín: Amito Qonusere Araújo

Opiniaun – Artigu ida neé la reprejenta instituisaun neébe haknaár áan ba, maibe hanesan espresaun pesoal nuúdar sidadaun ida neébe observa situasaun seguransa no defeza, no assuntus seluk tan tuir ókulu jurnalismu.

Hau tama iha sala Emerjénsia Hospital Nasional Guido Valadares (HNGV) tamba Hau nia oan tinan 1 fulan 10 afeta isin manas, mear no inus beén, iha loorn 24 fulan Marsu tinan 2022. Antes neé, halaó tratamentu iha sentru Saúde Dili, maibe transfere kedan mai HNGV iha tuku rua ho balun ho ambulansia.

Ambulansia hatun ami iha sala emerjénsia HNGV. Kuandu hau kous Hau nia oan tama ba sala emerjénsia laran, hau sente fuan nakdedar, laos tamba tauk atendimentu médiku sira ka buat seluk tan, maibe hau sente traumátiku tamba tama sala emerjénsia laran ho situasaun neébe la espera atu akontese. Situasaun iha sala emerjénsia HNGV, hanesan loloós hau ba sosa modo ka hareé obralan iha merkadu lokal sira. Fou-foun hau tama ba, hau seidauk sente buat ruma tamba hau sei preokupa oituan ho hau nia oan nia kondisaun. Maibe liu tiha minutu 30 ba oin, hau foin sente situasaun, no movimentu neébe lao hela iha sala emerjénsia HNGV. Kuandu Hau sente hamrik oras ida, informasaun neébe durante neé públiku kestiona kona-ba kondisaun saida deit mak akontese iha sala Emerjénsia HNGV, mosu fila fali iha Hau nia hanoin, no obriga Hau tenke hanoin fila-fali notisías sira neébé públiku fo sai kona-ba kondisaun no ekipamentus, no seluk tan neébe akontese iha HNGV. Hau sente triste kuandu hateke ba kama ida-idak neébe nakonu ho pasiente sira, maibe pasiente rua ka tolu toba hamutuk, la iha AC, labarik sira balun tanis, balun hakilar, eihhh pahhh, hau hanoin hau iha inferno laran, no mais íroniki liu mak hau sente hau iha mehi laran.

Kuitadu…..Hau husu Hau nia áan rasik katak, Governu ida neé, liu-liu Ministériu Saúde [MS] ninia Ministra/o ho nia vise sira, mai vizita HNGV ka lae? Ka nia membru família sira mai halo tratamentu iba HNGV ka lae, ka ba hotu rai liur mak nunka mais hatene problema neébe akontese iha HNGV? Kuandu ita vizita HNGV, ita hotu hareé kondisaun neé ita nia fuan moras loós, hanesan loloós ita hela iha inferno ka HNGV hanesan loós iha merkadu, liu-liu sala emerjénsia nian. Hau la dun hatene, keta kondisaun neébe akontese iha sala emerjénsia HNGV hanesan kritéria médiku ninian ka, maibe Hau nunka mais fiar kama ida ho pasiente naín 2 toba hamutuk neé laos kritéria ona.

Hau apresia tebes ho ekipa Médiku sira iha sala emerjénsia HNGV, maske ho kondisaun la permite, maibe ita hareé sira nia oin, sira iha vontade, sira esforsu atu pasiente rekoopera hikas, no sira nunka abandona sira nia servisu, no buat neébe apresia liu mak sira prontu wainhira família pasiente presija tebes sira nia tulun, maske doútor ka enfermeiru balun atende hela pasiente seluk. Ekipa médiku sala emerjénsia HNGV hatudu oin kontente ba família pasiente sira no pasiente rasik, maske situasaun no kondisaun balun neébe la permite atu akontese. Nuúdar Timor-oan, sira mos hakarak atu koalia problema iha fatin neébe sira servisu ba, maibe sira labele koalia tamba nuúdar médiku hatene no kumpri deit servisu, entaun problema no kondisaun sira neébe akontese neé responsábilidade husi governu.

Situasaun saída deit mak akontese iha sala emerjénsia HNGV. Hau identifika iha problema lubun neébe presija hetan atensaun sériu husi Governu. Hau hakarak klarifika katak, problema hirak neébe akontese iha sala emerjénsia HNGV mak hanesan;
1. Kama ida pasiente naín 2 toba hamutuk.
2. Fatin kloót, númeru pasiente barak, rai manas, la fo oksijéniu freska ba pasiente sira neébe halaó tratamentu iha sala emerjénsia laran.
3. Movimentu iha sala emerjénsia laran hanesan movimentu iha merkadu laran.

Problema sira neé afeta tebes ba médiku sira neébe halaó tratamentu ba pasiente sira iha sala emerjénsia laran. Durante neé iha intrepretasaun públiku hateten, Médiku HNGV nia atendimentu la diak, ikus mak pasiente balun tenke lakon vída no seluk tan.

Hau nuúdar sasin, nuúdar sidadaun ita labele fo sala ba maluk Timor-oan sira iha HNGV, tamba sira uza sira nia kapasidade no forsa tomak hodi halaó atendimentu ba pasiente sira tuir sira nia komprimisu médiku nian. Hau hanoin mos ita labele hatudu liman ka hirus médiku sira, tamba sira ho esforsu tomak atende pasiente sira ho situsaun no kondisaun neébe iha. Tuir loloós ita nuúdar sidadaun, ita hirus no ejiji governu nia responsábilidade atu bele tau atensaun emerjénsia no sériu ba kondisaun sira neébe akontese iha Hospital Nasional Guido Valadares [HNGV]. Ministériu Saúde durante neé iha neébe, no ninia polítika ba Óspital no sentru saúde sira iha Timor laran tomak neé oinsa…..serake atu husik problema sira hanesan neé, toó tinan ba tinan nafatin, ka oinsa ?

Laos iha sala emerjénsia HNGV deit mak infrenta problema hanesan neé, maibe iha sala Pediatria ka fatin baixa Labarik sira mos nuneé. Mais piur liu, labarik sira neébe baixa iha sala pediatria, kuartu sira nakonu, entaun médiku sira fo baixa ba labarik sira, balun toba iha liur ka koridor públiku. Problema seluk tan mak kuartu balun iha laran, haris fatin ninia kondisaun la diak. Pasiete labarik sira balun ninia kama besik liu odamatan haris fatin nian, família pasiente no pasiente neébe atua sesu ba haris fatin, loke odamatan, afeta ba pasiente neébe toba besik haris fatin, neébe fo impaktu la diak, halo pasiente labele toba diak, tamba movimentu asesu haris fatin kada minutu. Situasaun neé implika pasiente sira kontinua moras bebeik tamba haris fatin nia íis tama toó kuartu laran neébe pasiente labarik sira baixa ba.

Ho problema sira neébe akontese iha HNGV, hau hanoin laos iha sala rua neé deit, iha sala sira seluk mos infrenta nuneé. Kondisaun sira neé hatudu katak, Ministériu Saúde husik responsábilidade ba nia sidadaun sira neébe infrenta problema saúde. Hau rasik konsidera katak, Ministériu Saúde nunka mais preokupa ninia sidadaun sira, tamba neé mak la kria kondisaun diak ba pasiente sira neébe halaó tratamentu iha HNGV. Governu ida neé ninia esforsu atu rejolve kondisaun saúde liu-liu kondisaun infra-estrutura iha Óspital Nasional hanesan retórika deit iha aprejentasaun programa Ministériu Saúde nian ba Parlamentu Nasional wainhira diskusaun ba Orsamentu Geral Estado [OGE] nuneé hetan aprovasaun, maibe ikus mai Povu nia osan sulin hotu ba interese pessoal ka grupu nian iha Ministériu Saúde laran, tamba neé mak HNGV ninia kondisaun tinan ba tinan la iha mudansa, no mais pior liur liu tan áat ba bebeik.

Tamba neé, rekomenda ba Governu liu-liu Mibistériu Saúde:
1. Atu tau atensaun sériu ba kondisaun sira neébe la permite atu akontese iha Hospital Nasional Guido Valadares
2. Governu tenke prioritiza mos kondisaun iha sala Emerjénsia ho imediata.
3. Ministériu Saúde tenke halaó komunikasaun ho ajensia sira neébe iha kooperasaun atu husu apoiu ba fasilidades liu-liu kamaba pasiente sira.
4. Ministériu Saúde labele matan áat ka tilun atu rona preokupasaun neébe HNGV infrenta durante neé.

Wainhira Ministériu Saúde la fo atensaun másimu ba HNGV, sei afeta ba sidadaun sira neébe halaó tratamentu iha Hospital HNGV hanesan lakon vída, família pasiente sei lakon konfiansa ba Hospital Nasional atu halaó tratamentu tamba kondisaun neébe iha fo ameasa ba pasiente sira. REMATA

Hakerek Naín hela iha : Pantai-Kelapa, Dili.

Númeru kontaktu  : +67077639282, ka E-mail: amitortl@gmail.com

 

Show More

Related Articles

Back to top button
error: !