NasionálOpiníaun

Piedas Domina Iha Palku Polítika ELPRES 2022

OPINIAUN ida ne’e la reprejenta Instituisaun ne’ebé hakna’ar ba, maibe nu’udar espresaun pesoal, hanesan sidadaun ida.

Eleisaun Prezidénsial ne’ebé sei akontese iha sábado [19032022] hanesan istória ida atu deside Prezidente Repúblika foun ba Timor Leste durante mandate tinan 2022-2027. Durante semana rua, kandidatu Prezidente ida-idak hato’o sira nia programa polítika ba nia votantes no eleitóradu sira, liu-liu sidadaun sira ne’ebé kompleta ona husi tinan 17 ba leten ne’ebé iha direitu lejítimu atu ezerse direitu votu. Programa prioritáriu sira ne’ebé kada kandidatu sira aprejenta hanesan bukae ida atu gaña konfiansa sidadaun sira nian. Kuandu sidadaun sira laran monu, sei fo votus.

Maibe durante atividade komisíu polítika husi kandidatu Prezidente ne’ebé ita hotu akompaña, kandidatu sira ne’ebé ho apoiantes minória, ho ninia programa ne’ebé garantidu. Tamba sá mak Hau dehan nune’e, tamba programa polítika ne’ebé kandidatu ho nia ekipa susesu sira dezeña; konsideradu nu’udar programa exelente. Tamba sira kestiona hkona-ba prosesu dezenvolvimentu nasional, no hakarak atu hadia povu nia moris. Tuir lolo’os, Governu ka entidades Governu nian, presija tebes atu en-kaixa programa sira ne’ebé kandidatu sira hato’o durante iha komisíu polítika, hanesan investe setór Agrikultura, Infra-Estrutura bázika, Edukasaun no Saúde, fo garantidu ba povo ki’ik sira ne’ebé hala’o atividade negósiu, polítika asesu krêditu, no programa seluk tan ne’ebé nia benefísiu direita ba povo, inklui mos programa ba miniminizasaun importasaun, no konsidera servisu produsaun agrikola.

Programa hirak ne’e sai hanesan baze fundamentu ida ne’ebé diak tebes, maske kandidatu hirak ne’e sei derota tamba hare’e figura polítika, figura jerasional. Maibe la sente katak, figura kiík hirak ne’e mak iha domíniu ho interese nasional, tamba sira rasik sente hamutuk ho povo aileba sira, katak diskriminasaun no explorasaun durante ne’e akontese, tamba povu ladun sente másimu Orsamentu Geral Estado, maske Povu mak naín lolo’os ba finanseiru ne’e.

Fila-fali ba tópiku ne’ebé deskreve, “Piedas domina iha palku Polítika ELPRES 2022” parese-ke ita hotu sente, maibe difisil atu espresa tamba dominíu ho interese polítika, entaun ita hotu sente katak buat ne’e bain-bain ona. Tamba sá mak Hau dehan nune’e, tamba kandidatu ho nia ekipa susesu balun ladun toka programa saída mak ninia kandidatura sei implementa wainhira eleitu sai Xefe Estado? Situasaun ne’e nakfilak fali….nakfilak mak saída….? Kandidatu ho nia ekipa susesu iha komisíu polítika, kandidatu no nia ekipa susesu ho figura potensial no influensiadu, aproveita oportunidade hirak ne’e hodi insulta no hasai deklarasaun sokadu hasoru kandidatura seluk, no iha fatin seluk, kandidatu seluk mos ataka habis-habisan. Ho onestamente katak. Ho deklarasaun polítika ne’ebé sira hato’o, ita rasik la aprende buat ruma husi ne’e, maibe ita hatene no komprende oinsa atu hasai deklarasaun hodi insulta, ho maneira ne’ebé ita nia kandidatu ka ho nia ekipa susesu hanorin ita. Tuir lolo’os hirak ne’e hanesan ameasa bo’ot ida ba joven no jerasan foun sira tuir mai, tamba la eduka atu aprende respeitu, la aprende konseitu dezenlvolvimentu.

Ita hotu akompaña, kandidatu ho figura potensial bo’ot sira hanesan Francisco Guterres Lu-Olo, Ramos Horta, Lere Anan Timur, Mariano Assanami Sabino; sira nia deklarasaun polítika ne’e iha pezu katak, wainhira sira hasai estetmentu polítika, sei sai referensia ba jerasaun foun ka estudante akadémiku sira atu uja ba material. Tamba ne’e sira ne’e sai promotor lolo’os ba siensia polítika.

iha palku polítika kandidatu Prezidente Repúblika, kandidatu ho ni ekipa susesu balun soe piedas ba malu. Sira hatun ida no hasae ida, fo valor diak no balun fo valor mean, la iha konsiderasaun ba malu nu’udar Timor-oan. Serake ida ne’e mak programa esensial ida atu ga~na votus de konfiansa. Tuir hau nia ánaliza, deklarasaun ho modelu hirak ne’e mos bele atrai votantes atu fo votus konfiansa, tamba [ida] – interese polítika, [2] – loyalidade ba partidu ka líder, [3] – militantes no simpatijantes fanátiku, [4] – ka situasaun atmosfera multidaun ne’ebé hamosu kontente. Kuandu ita sukat ho Hau nia ánaliza simplesidade ida ne’e, afirma katak, hamosu dezastre ba pensamentu siensia ne’ebé ita aprende, liu-liu joven sira ka estudante akadémiku sira. Ita hotu nota, militante ka simpatijante ne’ebé partisipativu iha atividade kampaña eleitóral, maioria mai husi joven no estudante akadémiku sira, enkuantu joven no estudante mak lao tuir modelu hirak hanesan, tenke hamosu perguntas ida katak, Di bawah kemana nasib Bangsa RDTL ini?

Hau la pro-ba kandidatu ida, maibe Hau nia votus ne’e mos deside RDTL nia distiñu, Hau tenke hili kandidatu ida ne’ebé merese atu dignifika no fo valor ba Povo no Nasaun. Tamba Hau nia votus ne’e pertinente ona husi Fuan katak, Hau sei hili entre kandidatu ho númeru sorteiu 1-16. Ne’e pertinente ona no fixa, maibe aprejentasaun programa hau tenke kestiona, hanesan hau haktuir antes ne’e katak, sira nia programa no deklarasaun polítika ne’e nu’udar materia ka siensia ida ne’ebé ita estuda.

Piedas ka sindiran ne’ebé nakonu iha paltu polítika atividade kampaña eleitóral, ne’e imajen la diak, no ne’e la eduka sidadaun ida atu aumenta koñesimentu pessoal halo ánaliza, maibe piedas ka sindiran ne’e halo ita atu hateke fila-fai ba kotuk [Retrospectiva] ho istória passadu, tenta provoka emosaun ba partisipantes ka militantes husi kandidatu ka partidu polítiku ida nian, ikus mai hamosu tensaun no bele-bele iha indikasaun ba presaun psikólojiku ikus mai kria konflitus iha sosiedade nia le’et, rejulta iha vítima. Tuir lolo’os, iha mumentu hirak hanesan ne’e, kandidatu ka ekipa susesu uja meius sira ne’ebé iha, atu eduka no motiva sidadaun sira ho programa, nune’e ho konsiensia rasik, sidadaun ne’e mak sei fo votus.

Ho situasaun polítika ne’e, hakerek naín hakarak liga deklarasaun polítika husi kandidatu ho nia ekipa susesu iha palku polítika, hasai deklarasaun hodi gaña votus ba eleisaun prezidénsial, ho piedas ka sindiran sei hatudu rejultadu derota iha eleisaun Prezidénsial, tamba sidadaun sira matenek, iha ona kapasidade atu sukat ho komprimisu sira. Iha diskusaun fatin-fatin, iha nível família to’o nível akadémiku, sidadaun barak kestiona kona-ba piedas ka sindiran, tamba ne’e so para atu gasta tempu, atu rona propaganda polítika baratu sira. Ida ne’e hatudu katak, povu ne’e matenek ona, atu sukat future líder ida ne’ebé diak. Mais pronto….ida ne’e mak natureza polítika Timor nian; katak atu atinji objetivu ida, tenke uza maneira sira hanesan, maibe tenke ne’ebé labele halo ema hirus ka triste, tenke ho maneira Edukativu, sportivu, se lae Araska Sayang, Baku-Fila, sai Derota, ne’e Ulmo…….hahahhah !!!

Tamba ne’e mak Hau hakarak empresta matenek nain sira ho pensamentu sientífiku ka filosofiku ho lia-fuan simplesidade ida haktuir hanesan ne’e “kuandu hakarak atu kaer manu, labele duni, orsida ita sei kolen no manu mos dok husik ita.

Fo batar ka nia hahan,ho fasil nia sei mai rasik. Nune’e mos ho deklarasaun polítika ne’e, hakat ba oin ho diak, labele obriga a’an atu duni ka buka tuir. Orsida ita sei kolen la ho rejultadu diak. Deklara ho diak, orsida sei hatudu rejultadu ne’ebé fo satisfasaun tuir nia tempu”. Ánaliza ida ne’e, ita kompara ba situasaun polítika agora iha relevansia, maibe kandidatu ho nia ekipa susesu haluhan tiha, no aplika piedas ka sindiran ba kandidatu sira seluk nu’udar mos Timor-oan. Tamba ne’e, iha komisíu polítika kandidatura Prezidente Repúblika, nakonu ho tendensia polítika no ódio vingansa, nakonu ho egoism partidarismu no interese grupuismu, hodi halakon tiha valor humanism no kulturais, la voloriza malu maibe destroy ka sobu malu. Konsekuensia husi ne’e mak prosesu Dezenvolvimentu nasional lao ba oink a marker-passu iha fatin deit.

Tamba ne’e, komparasaun entre kandidatu Prezidente Repúblika ho apoiantes minoritáriu ka laos fígura nasional, sira nia programa mais edukativu, sientífiku, ho interese nasional, no diak ida mak sira rasik husu atu halakon tensaun polítika, no hamosu dialogu ka nahe biti bo’ot nu’udar tradisaun Timor-nian, atu rejolve impase polítika rai laran, ho vizaun ida ba Dezenvolvimentu Nasional. Maske nune’e, tenke apresia nafatin kona-ba liberdade espresaun, no aprejentasaun programa polítika kandidatu sira nian ho objetivu ida deit mak dignifika no valoriza RDTL iha mundu nia matan.

Rekomendasaun:

• Husu ba kandidatu Prezidente Repúblika atu hala’o reflesaun ba sidadaun sira ne’ebé hala’o krítika, nune’e sai materia ka reflesaun ba a’an rasik, nune’e iha oportunidade tuir mai, lalika komete erru ne’ebé hanesan.

• Husu ba kandidatu sira mos atu labele iha ódio no vingansa ba malu, ho rejultadu eleisaun, tamba ida ne’e nu’dar rejultadu demokrásia ne’ebé Timor Leste opta.

• Husu ba militante no simpatijantes sira atu nafatin respeita líder ka partidu polítiku sira nia kandidatura.
Konkluzaun; iha artigu ida ne’e, hakerek naín hakarak konklui pontu balun ne’ebé konsideradu importante hanesan;

1. Evita influensia polítika ne’ebé iha indikasaun ba presaun psikolójiku, ba kriminal nian.
2. Evita propagasaun polítika
3. Konsolida nafatin apoiantes, simpatijante no militantes kandidatu no partidu polítiku sira atu haburas demokrásia, no garante nafatin unidade nasional.
4. Haburas Demokrásia mak solusaun úniku garante paz no estabilidade nasional.

Meius hotu-hotu ne’ebé uza durante periódu kampaña eleitóral ba kandidatura Prezidente Repúblika, laos ikus mak ne’e, prepara a’an fila-fali atu kompete iha Eleisaun Parlamentar 2023. REMATA

Hela-Fatin Pantai Kelapa Dili
Númeru Kontaktu +67077639282, e-mail: amitortl@gmail.com
Hakerek Naín:
Amito Qonusere Araújo

Show More

Related Articles

Back to top button
error: !