Opiníaun

Lian moruk José Nakfilak hasoru LAT no Niculau Lobato

Hakerek Naín :

Amito Qonusere Araújo

OPINIAUN ida ne’e la reprejenta Instituisaun ne’ebé hakna’ar ba, maibe nu’udar espresaun pesoal, hanesan sidadaun ida.

Kampaña eleitóral ba kandidatu Prezidente Repúblika periódu tinan 2022, namanas no influensiadu tebes ba eleitóradu ka sidadaun sira ne’ebé sei ezerse sira nia direitu de votus ba kandidatu Prezidente Repúblika ne’ebé ideal tuir sidadaun ida-idak nia favorite, interese. Maibe antes sidadaun sira atu ezerse votus, kandidatu Prezidente ho apoiu forsa polítika partidu sira. Buat ida ne’ebé Hau kapta no rekorda iha Hau nia moris tomak, atu uza ba referensia ou lae, kona-ba deklarasaun polítika ita nia kamarada Prezidente Organizasaun Filiada Fretilin [OFILIN] José Manuel Fernandes “Nakfilak” durante periódu maratona hadulas territóriu nasional, hamutuk ho kandidatu Prezidente Repúblika ho númeru sorteiu 6 Kamarada Francisco Guterres Lú-Olo, hato’o komprimisu eleitóral kandidatu ninian. Simplesmente, deklarasaun polítika hirak ne’e iha benefísiu, tamba ita bele aprende liangujen foun deklarasaun polítika ho sientífika, estruturadu. Kamarada José “Nakfilak” nia lian iha palku polítika, kroat tebes kuandu hakilar ho lian makaás. Hau la tun ba kampu kampaña, maibe ita akompaña diskursu liu husi gravasaun iha mídia sosial, hau gosta atu rona fila-fila, ka re-play kamarada José “Nakfilak” nia deklarasau, tamba lian soke ita nia tilun, halo barilla tiha ita nia kakutak, nune’e fo oportunidade ba ita atu hakarak rona bebeik.

Iha kontekstu palestra, lian ne’e fatór determinante ida, atu gaña ema nia atensaun hodi rona diskursu ne’ebé hato’o ba. Mais ita kuandu hato’o deklarasaun barak, ho partisipasaun audiensia ka militantes no simpatijantes sira nia oin ne’ebé kontente no basa-liman, dala-ruma mos ita haluhan atu kontrola ita nia linguajen. Ida ne’e pontu importante tebes atu ita atensaun, satan ita koalia ho adeversáriu polítika ka adversáriu ideolójia ida. Dala-barak funu akontese, ka krime sira akontese iha fatin balun, tamba linguajen ne’eb’é la kontrola, ikus mai hamonu ka hakanek ita nia aversáriu ida, konsekuensia mak ataka malu entre lia-fuan ho lia-fuan, ka rekursus ikus liu mak uja forsa fíziku ne’ebé iha. Maibe ida ne’e labele akontese, tamba sidadaun sira maduru ona, no komprende diak liu tan propaganda sira katak, ida ne’ebé a’at no diak, ida ne’ebé fo benefísiu ba povu nia moris.

Iha artigu ida ne’e, hakarak atu klarifika katak, Hau laos atu defende kandidatu ida hodi dezakredita kandidatu ida, maibe nu’udar sidadaun, joven ne’ebé iha interese atu aprende komunikasaun iha palku polítika, atribui pensamentu mukit, tuir buat ne’ebé hau la aseita, la konkorda, maibe karik sidadaun sira konsidera ne’e perfeitu ba sira, ne’e demokrásia.

Nu’udar sidadaun no joven ida, la aseita ho propaganda eleitóral kamarada José Manuel Fernandes “Nakfilak” ninia deklarasaun iha fatin balun, iha komísiu polítika kandidatu Prezidente Repúblika Kamarada Francisco Guterres Lú-Olo. Ita hotu hatene, ita hotu akompaña kamarada Nakfilak ninia palesta ne’ebé furak iha Munisípiu Bobonaro, iha loron sábado, loron 05 fulan Marsu tinan 2022 dehan nune’e – “iha rai Bobonaro ne’e, iha Maria Tapo nia rai, Hau hakarak husik deit mensajen ikus antes hau atu termina – Se kamarada Saudozu Prezidente Niculau Lobato maka sei moris, wainhira kandidata fila fali ba Prezidente, la lori bandeira Fretilin nian, nia la merese hau nia votu. Hau só fo hau nia votu ba ida ne’ebé mak lori bandeira Fretilin, mak kamarada Lú-Olo. La iha tan kandidatu rua, tolu iha rai ida ne’e ba Fretilin”. Mensajen polítika ne’e kroat tebes, maibe hanoin katak, tuir lolo’os labele koalia, tamba saudozu Prezidente Niculau Lobato nia peregrinasaun ba luta libertasaun nasional termina ona wainhira saudozu mate iha tempu rejisténsia. Hau la fiar, Saudozu Niculau Lobato sei trai bandiera Fretilin wainhira Timor Leste hetan nia Independénsia, kuandu saudozu sei moris.

Lian ne’e moruk duni, maibe tenke apresia tamba natureza polítika mak nune’e, satan iha mumentu ida ne’ebé buka apoia sidadaun sira nian hanesan eleisaun Prezidénsial. Mumentu ida ne’ebé furak tebes, maibe mumentu ida ne’ebé mos triste ka la satisfas. Maibe atu hafurak buat hotu-hotu sai diak liu mak triste no kontente tenke hamutuk. Iha artigu ne’e mos la defama ka indika estetmentu la diak, maibe apenas sidadaun ida ne’ebé la aseita, karik balun aseita. Maibe hau la aseita, ida ne’e mak hau mos espresa tuir hau nia sentimentu……!!! sorte ke liberdade espresaun, lae karik, Hau mos koalia iha fuan deit…..hahhahah

Durante ne’e Hau simpatisa tebes, hakarak aprende diskursu palku polítika Kamarada José “Nakfilak”, tamba uza termu simples, maibe iha pezu. Naran katak labele insulta ka presta deklarasaun ho ódio no vingansa.

Konflitus sira ne’ebé akontese iha médiu oriente, tamba líder ida-idak ne’ebé defende prinsípiu, la iha konsiderasaun ba malu, hasai deklarasaun la ho étika, no buka manan deit. Situasaun ida ne’e ita hotu espera labele daet to’o Timor Leste, tamba kazu barak akontese ke hatudu lolo’os katak deklarasaun polítika la ho étika, bele hamosu konflitus sosial iha nasaun laran, ne’ebé afeta sidadaun inosente sai vítima; lakon vída, kanek, refujia no seluk tan wainhira situasaun polítika no seguransa la estavel. Tamba ne’e mak nu’udar jerasaun foun husi partidu oi-oin, husi grupu oi-oin ne’ebé ejisti, iha obrigasaun atu hato’o deklarasaun ho edukativu, motivasaun, nune’e sidadaun sira ne’ebé konsume ho diak, atu uza ba teoritiku proprietáriu iha utilizasaun komunikasaun sientífika ka akadémika iha nível sosiedade nian.

Tuir kultura Timor nian, ita kuandu temi matebian ida nia naran ne’ebé lakon tinan barak ona, ne’e la diak ka ema balun bele bolu dehan ita “moras”. Lia-fuan husi lian maternal Fataluku dehan “ohhhh lelefe – tetun karik dehan koalia arbiru iha mehi laran”…..hahhahha, ne’e lia-fuan ne’ebé bain-bain Kinamoko-oan sira konsume wainhira alin ka primu-prima sira infrenta moras nune’e. Ne’e hanesan ezemplu komparasaun, mais laos indikasaun. Komparasaun tamba kamarada José “Nakfilak” nia deklarasaun ne’e konsidensia ho saudozu nia naran ne’ebé temi iha kampaña. Karik Saudozu Prezidente Niculau Lobato ma krona iha mundu seluk, dala-ruma nia tanis, tamba jerasaun foun sira hahu’u kontra nia pensamentu ka nia prinsípiu luta ne’ebé desde sei moris rejisti ba Timor Leste nia ukun rasik a’an, nia luta ikus mai la to’o rohan, nia tenke lakon nia isin. Ne’e tamba prinsípiu, no defende bandeira RDTL no Fretilin. Maibe situasaun hirak ne’e, konsideradu katak “nasi sudah menjadi bubur”. Nasi sudah menjadi bubur tamba deklarasaun polítika liu oan.

Atensaun katak, Nicolau nia isin mak mate, ruin mak la hetan, rate mak la iha. Maibé, nia espírito hatur metin iha nia diskursu, karta no artigo sira mesak original, iha livro ne’ebé Pe. Martinho Gusmão halo komplikasaun “Sabemos, e Podemos, e Devemos Vencer”. Livru ida ne’e, hatudu profundamente personalidade polítika no intelektual Nicolau Lobato nian. Ne’e duni, ba jerasaun foun sira atu la bele si’ik Nicolau Lobato nia pensamentu. Tamba ne’e mak Nicolau, kontinua afirma tan política TIMORES ne’e hodi dehan “De Oe-Cusse a Tutuala, de Lospalos às fronteiras, de Ataúro a Jaco, de mar à mar, somos só UM POVO, UMA SÓ NAÇÃO, com UMA SÓ PÁTRIA: Timor-Leste” (NICOLAU: p. 230). Nicolau hatudu mos-mos sentido Maun-Alin lolos iha polítika TIMORES ne’e, mak unidade iha aspetu hotu-hotu hodi tane a’as Ukun Rasik-a’an. Nia liafuan ne’e maka sunu Povo Timor nia fuan laran, atu hamrik hamutuk hodi defende Ukun Rasik-a’an hanesan “Única solução política justa e válida” (Nicolau: p. 111).

Natureza polítika lao, hanesan jogu bola guling karik dehan, bola sedang berjalan. Kandidatu Prezidente Repúblika, ho númeru sorteiu 8 Tenente-Jéneral Lere Anan Timur deklara nia prontidaun nu’udar segundu jerasaun Fretilin iha tempu rejisténsia. Iha Ponta Leste Lospalos, iha ninia rai moris fatin, Tenente-Jéneral [Ref] Lere Anan Timur deklara nune’e – “Fretilin laos ema ida nian, Fretilin laos Lere nian, Lú-Olo nian, Marí nian, Fretilin ba povu Timor Leste tomak, liu-liu ba sira ne’ebé fakar sira nia ran, soe sira isin. Tamba ne’e mak Marí la iha, Lú-Olo, Lere la iha mos Fretilin iha nafatin. Hau sai Fretilin, atu servi Fretilin, laos Fretilin mak atu servi Hau”.

Laos ne’e deit, Lere mos deklara tan, “kuandu hau kandadita a’an ba Prezidente da Repúblika, hau hakarak sai kandidatu Fretilin, maibe Fretilin taka dalan mai Hau, re-kandidata imi nia maun, imi nia aman Lú-Olo”.

Kuandu halo ánaliza, kamarada José “Nakfilak” ninia deklarasaun polítika iha Munisípiu Bobonaro, iha kedan respostas, deklarasaun Lere Anan Timur hamate kedan, kuandu ema ne’ebé ánaliza klean, hatudu katak Lere la iha intensaun, la iha ambisaun atu hetan oportunidade, maibe Lere, ema ida ne’ebé lori nia simplesidade, akumulativu, ho vizaun hakarak partisipasaun ema hotu-hotu nian, nune’e bele lori interese komun éroiu no saudozu sira nian ba povu no nasaun nia diak.

Respostas husi Kamarada José ‘Nakfilak” nia aman, nia maun Lere, ho linguajen simples, maibe soke…soke…tebes. Soke tamba deklarasaun ne’e pertinente no realistiku. Parese-ke Lere hatene katak, durante ne’e iha grupu balun ne’ebé aproveita Partidu Fretilin nia istória hodi benefísia iha a’an rasik, ka oinsa mos ita la hatene, iha tempu ukun rasik a’an nian.

Maibe ne’e mak natureza polítika ne’ebé lao hela, nu’udar sidadaun mak tenke koloka a’an hodi adapta, no consume benefísiu, no hakoi kedan deklarasaun ne’ebé nakonu ho tensaun, ódio no vingansa,  nune’e labele buras iha ita kakutak, maibe tenke dodok, nune’e haluhan tiha deit.

Tuir lolo’os, iha situasaun sira hanesan ne’e, jerasan foun ka joven sira presija tebes ativista polítika liu-liu jerasaun foun sira, hato’o deklarasaun polítika ne’ebé bele eduka, motiva, atu joven sira bele aprende diak liu tan, nune’e uza hanesan bukae ida, atu bele aplika iha future ida-idak nian, iha nível diskusaun popular ka diskusaun akadémika. Maibe hirak ne’e la akontese, tamba sira iha interesse polítika atu gaña votus de konfiansa.

Sedu ou tarde, hakarak ka lakohi, 20 de Maiu 2022, Timor Leste sei iha Prezidente Repúblika foun hodi sai Xefe Estado tinan 2022 to’o 2027. Importante liu ba sidadaun sira mak ezerse ho votus tuir konsiensia, no programa diak, no benefísia ba povu no nasaun. Ho susesu eleisaun Prezidénsial, no kontribuisaun husi entidades no sidadaun sira hotu, sinal demokrásia Timor Leste buras ba bebeik iha mundu nia matan, maske iha diferensia ideia, ideolójia, maibe objetivu ida deit mak lori Timor Leste ba nasaun ne’ebé solidáriu, fraternu no únidu, hodi tane sidadaun ida, atu Timor sai hun ida, abut ida. REMATA

Hela Fatin Pantai Kelapa Dili 

Númeru Kontaktu +67077639282, Email : Amitortl@gmail.com

Hakerek Nain :

Amito Qonusere Araújo

Show More

Related Articles

Back to top button
error: !