Parseria asegura efisiensia ho efetividade idiologia servisu

Primeiro Ministro Rui Maria de Araujo hateten parceria entre sosiedade sivil ho Governu sei asegura diak liutan efisiensia ho efetividade idiologia servisu.
‘’Ha’u husu atu iha parseria iha Sosiedade Sivil no Governu atu asegura efisiensia no efetividade idiolojia servisu sira husi Governu nian liu husi mekanismu ida hanaran Auditoria Sosial,”dehan PM Rui iha diskursu bainhira halo abertura ba iha konferensia ASEAN sosiedade sivil Kuarta (3/8) iha CCD Dili.
Tuir Primeiru Ministru konferensia sosiedade sivil husi Association of South East Asian Nation (ASEAN), sei fo naroman siginifkativu ba Sosiedade Sivil Timor-Leste (TL) hodi fornese planu ne’ebé diak ba Governu.
Konferensia sosiedade sivil ne’e hala’o durante loron tolu iha Timor-Leste, hahú Kuarta (03/08) to’o Sesta (05/08).
“Ha’u espera katak, konferensia ida ne’e sei fo naroman nomos fo naroman ba parseria ne’ebe siginifikativu ba Sosiedade Sivil atu bele fornese ba Governu nomos iha rejiaun ida ne’e no ba nia povu Timor-Leste (TL) rasik,” esplika PM Rui.
PM Rui realsa katak, Sosieadade Sivil sai hanesan parseiru importante ida ba Governu durante prosesu konstroi nasaun no konstroi Estadu Timor Leste.
Tanba ne’e maka, PM Rui dehan, buat hotu husi formasaun politika ba implementasaun politika melloramentu no avaliasaun rezultadu sira presiza atu harii zero no iha implikasuan importante iha moris lor-loron nian husi ema hira maka luta durante tinan 500 durante domiasaun ema estranjeira nian.
“Ho faktu ida ne’e ami forma ami nia soberania restaura liu husi ativismu sosiedade sivil nian, balun ne’ebé prezente iha aula ida ne’e ami la iha duvida katak, papel Sosiedade Sivil nian iha forma distinu nasaun seluk,”dehan PM Rui.
Tuir PM Rui, organizasaun sosidade Sivil sira mos iha obrigasaun atu partilla responsabilidade sira iha prestasaun servisus partikularmente iha komunidade sira ne’ebé remotas no komunidade sira ne’ebe izoladu.
Nia dehan, atu mensiona iha tempu ida ne’e katak, mesmu iha relasaun ne’ebe besik liu entre Governu no organizasaun sosiedade sivil, Governu mos difisil espetativa atu husik hela pedidu sira sosiedade sivil nian atu hamonu ou halakon kritisismu ba Governu.
“Timor Leste sei la ses husi sosiedade ne’ebé nakloke no ami hotu orgulhu. Ha’u husu atu iha parseria iha Sosiedade Sivil no Governu atu asegura efisiensia no efetividade idiolojia servisu sira husi Governu nian liu husi mekanismu ida hanaran Auditoria Sosial,”dehan PM Rui.
PM Rui hateten, bainhira auditoria ne’ebé implementa iha Estadu frajil sira iha diferente atu nune’e bele asegura servisu publiku ne’ebé hala’o husi Governu ba sosiedade.
PM Rui haktuir, iha Timor Leste auditoria sosial iha parte ida hanesan mos espasu ida iha ne’ebe sosiedade hanesan benefisiariu ulitimu ba servisu publiku nomos parte seluk hanesan mos venkulu ida ba Governu instituisaun Governu nian sai akontavel responsive ba komunidade ne’ebe maka sira servi ba.
Organizasaun Sosiedade Sivil ne’ebé reperezenta Forum Organização Não Governametais Timor Leste (FONGTIL) hetan formalizasaun liu husi nota de intendimentu ne’ebe asina iha Maio 2015 foka liu ba area sira hanesan agrikultura, edukasaun, saude no infraestrutura baziku.
PM Rui hateten, Governu nia laran iha unidade sosiedade sivil estabelese ona iha gabinete Primeiru Ministru nia laran, unidade ne’e ninia servisu maka atu halo jestaun nomos keisas sira husi komunidade tantu nia direitu karik liu husi organizasaun sosiedade sivil atu bele iha kordenasaun no monitoriamentu ba servisu ne’ebé instituisaun Governu sira hala’o.
Knaar ida ne’e hetan fasilitasaun liu husi pontu fokal auditoria sosial, nia iha linha Ministeriu relevantes sira, hodi bele servisu iha Ministeriu relevante sira atu asegura ba kestaun sira ne’ebe levanta husi komunidade.
“Wainhira membru komunidade ou roganizasaun ida halo keisa kona-ba konstrukasaun infraestrutura publiku sira ninia keisa sira ne’e sei transmit ba Auditoria Sosial ne’ebe sei tuir mai komunika fali ba pontu vocal,”dehan Pm Rui.
PM Rui mos informa, entre tinan 2015 Unidade Auditoria Sosial rejistu ona keisa hamutuk 12 husi komunidade no husi keisa sira ne’e iha kazu 17 maka hetan prosesu kadea, husi inisiu 2016 nian Unidade Auditoria Sosial simu ona keisa hamutuk 42, keisa sira ne’e 32 maka hetan respostas.
Alende ne’e, Diretor Ezekutivu FONGTIL, Arsenio Pereira hateten, pontus tematika 6 maka sei diskuti durante forum Sosiedade Sivil ASEAN, maka hanesan, direitus humanus, mudansa klimatiku, jeneru no sel-seluk tan.
“Ida ne’e sai hanesan isu iha ita nia rejiaun nia laran, ne’ebé la’os hanesan isu husi nasional deit, maibe isu husi rejiaun ASEAN ninia issu hotu lori mai, hanesan mudansa klimitika, ida ne’e mos sai hanesan tematiku ida ne’ebe sei diskuti, tanba ita hotu hatene katak ho mudansa klimatiku fo impaktu barak mos ba dezenvolvimentu, liu-liu setor agrikultura, saude, asuntu sira ne’e sei diskuti hotu iha forum ne’e rasik,”dehan Arsenio Pereira.
Nune’e mos nia dehan, iha enkontru ne’e husi TL propoin mos kona-ba kestaun fronteira marítima atu diskuti mos iha forum ne’e.
“Ida ne’e sai hanesan asuntu nasional ba TL, maibe ne’e la’os ba Timor deit, tanba South China Sea mos sei problema ne’ebe maka ita haree kuaze Vietname, Flipina ho China iha disputa ba ida ne’e, entaun ita nia espetativa katak, oinsa ASEAN nia delegasaun sira ne’e mos bele apoiu TL nia adezaun ba ASEAN, tanba ita nia Governu kuaze tinan barak ona halo aplikasaun nomos sai hanesan membru asosidadu, maibe seidauk sai hanesan full member,”dehan Arsenio Pereira.
Konferensia ne’ebé hala’o iha TL ne’e, nasaun 10 mak partisipa, hanesan Cambodia, Malaysia, Brunei Darusalam, Thailand, Indonesia, Filipina, Singapura, Laos, Myammar no Vietnam.avi







Add to Comments Here!!!!